Atlas hrvatske arhitekture

Uskoro

Atlas hrvatske arhitekture dvadesetog stoljeća

Svojim prvim digitalnim izdanjem verificira slijed od tristotinjak arhitektonskih radova i inaugurira metodu razumijevanja arhitektonskog djela kroz pedeset detaljno elaboriranih primjera. Ova pojedinačna djela - međaši arhitekture hrvatskog prostora - izdvojena su obzirom na dosegnutu jasnoću, slojevitost ili specifičnost projektantske metode kojom izgrađuju vlastiti-arhitektonski i opći-društveni prostor. Ovako predstavljene i podastrijete kataloške jedinice izdvojene iz baštine višedesetljetnog trajanja projekta, nastavit će se dopunjavati i sukcesivno objavljivati u inkrementima od pedeset jedinica. Program se Atlasa temelji na nizu neovisno pretraživih kategorija koje uspostavljaju raznovrsne značenjske nizove, a upravo je izbor ovog medija bio podesan za stukturiranje njegovog opežnog sadržaja. Godina nastanka, lokacija, tipološke ili kritičke odrednice dovode jedinice Atlasa u odnose koji nadilaze okvire individualnih autorskih opusa. Svako od djela predstavljeno je sažetom karticom, koncentriranim dossierom s ilustracijama, nacrtima i kraćim tekstom. Izabrane ilustracije i prateći opisi instruktivni su za poznavanje djela, koja na ovaj način počinju i međusobno interferirati. Uočavaju se sličnosti i otvaraju nove teme unutar izabranog korpusa arhitekture. Ambicija ove kolekcije gradiva je otvoriti golemi registar kao aktivnu bazu za daljnje potentne usporedbe i ponuditi razgovijetnost unutar opsežnog polja hrvatske povijesti arhitekture. Ovim se načinom reanimiraju ideje i ciljevi Atlasa kao aktivne memorije i znanja o arhitekturi u njegovim izvornim metodama istraživanja i ciljevima pedagoških pouka za buduće vrijeme.

Zdenko Strižić

1930.

Ukrajinsko kazalište

natječajni projekt

Sumska ulica

Harkov, Ukrajina

49°59'54.72"N

36°14'7.95"E

Imenik Atlasa hrvatske arhitekture

Nužnost sagledavanja konteksta arhitekture ne samo u objektivnom prostornom ili u mediju sinkronih i kronoloških odnosa već i unutar subjektivnog razvojnog luka pojedinaca ili grupa neminovno pridružuje suplementaran sustav Imenika autora matrici Atlasa. Imenik graditelja, arhitekata, urbanista, povjesničara arhitekture i stručnjaka drugih disciplina uključuje autore koji su ostvarili vrijedne opuse ili djela - realizacije, projekte, planove ili knjige relevantne za arhitektonsku struku. Popis obuhvaća autore koji djeluju na teritoriju Hrvatske, te one hrvatske autore koji djeluju u drugim zemljama. Tradicija tumačenja arhitekture u mediju referentnog sustava svih epoha uključuje stoga i autore koji su djelovali na prostoru Hrvatske prije dvadesetog stoljeća. Poput Atlasa, i ova će cjelina biti pretraživa, uz mogućnost višestrukih organizacija pridruženih baza podataka. Istovjetno Atlasu i Imenik je podložan periodičkim provjerama i nadopunama uz ekstenziju leksikonske elaboracije autorskih opusa s težištem na grafičkim i tekstualnim prilozima.

Juraj Neidhardt

1942.

Planinarska kuća

srušena

Trebević

Sarajevo, B i H

43°50'6.16"N

18°27'43.85"E

O projektu

Projekt "Atlas arhitekture" pokrenuo je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća profesor Neven Šegvić s misijom uspostavljanja vrijednosnih pragova i pristupa arhitekturi kao segmentu kulturološkog prostora Hrvatske. Tada je formirana metoda kojom se kroz sudjelovanje na projektu i intenzivno uključenje kako u istraživanje, projektiranje tako i pedagoški rad, formirao pristup čiji su plodovi posredno informirali praksu. Uži krug sudionika je uključivao nastavnike, pripravnike, studente i vanjske suradnike koji su razmišljajući o arhitektonskim zadacima unutar šireg kulturnog konteksta vremena i njegovih izazova, ali i duboke uvjetovanosti djela njegovim tehnološkim okruženjem i prirodom djelovanja, gradili i vlastiti kreativni kredo. Stoga je kao temelj projekta, formirana memorija Atlasa, ne samo kao evidencija činjenica pohranjenih u dokumentaciji - autorskim ključem koncipirane diateke ili u bibliografiji sudionika projekta - već primarno kao vrijednosni sustav fundamentalnog znanja o hrvatskoj arhitekturi. Od 2005. godine Atlas provodi program formiranja baze podataka u elektronskom mediju.

Dragica Crnković Očko

1950.

Etnografski muzej

projekt

Medvedgradska ulica

Zagreb

45°49'22.22"N

15°58'37.97"E

ATLAS HRVATSKE ARHITEKTURE

/ atlasarhitekture.org /

voditelj projekta
prof. dr. sc. Andrej Uchytil

autori Atlasa
Andrej Uchytil, Melita Čavlović

glavna i izvršna urednica
Melita Čavlović

urednice Imenika arhitekata
Marina Smokvina, Mojca Smode Cvitanović

umjetnički direktor
Damir Gamulin

programska podrška
Bruno Babić

lektorica
Sanja Bosak

prevoditelj
Graham McMaster

zahvale

Emir Kahrović,
Marin Knežević,
Luka Krmpotić,
Mia Mikula,
Klara Nikšić,
Antun Sevšek

i mnogi drugi